Menu 

„Zeleni krovovi“ postaju sve popularniji. Saznajte više o ovom trendu pa možda i vi pokrenete inicijativu da se na vrhu vaše zgrade napravi prelepi vrt.

Na žalost, sve više ljudi u svetu se „betonizuje“, zatvaramo se u betonske blokove, a naša deca gotovo da zaboravljaju šta je to drvo, travka, cvet. U ekološki osveštenim gradovima situacija je malo drugačija. Oni su odlučili da „obuku“ beton u ogrtač od cveća. Organizacija „Zeleni krovovi za zdravi grad“ („Green Roofs for Healthy City“) ima za cilj da podiže osveštenost ekonomskih, socijalnih i ekoloških dobrobiti zelenih krovova i vertikalnih vrtova. Pošto je „betonizacija“ uzela maha, ljudi su se prepali da će u gradovima, kao u nekim filmovima naučne fantastike, gotovo nestati vazduha. Zato je, pretvaranje krovova zgrada u prelepe zelene vrtove postalo pravi građevinski hit. U ovome prednjači Britanija, gde na zgradama, ali i kućama, raste trava, cveće, voće, povrće, drveće. Neki su stanari išli tako daleko da su čak postavili košnice sa pčelama da bi povećali oprašivanje zelenih površina.

Ovaj trend ima svojih mana, ali one su zaista neznatne u odnosu na prednosti koje nudi. Ukoliko na vašoj zgradi bude izgrađen vrt ovakve vrste, tokom letnih dana će vam biti lakše, jer zeleni krov smanjuje temperaturu betona, koji može da se zagreje i do 70°C. Može je smanjiti za čak 40°C. Zato je zgrada leti hladnija, ali i zimi malo toplija.

Zeleni krovovi stvaraju svoju mikroklimu: apsorbuju zagađenje vazduha i padavine; smanjuju opterećenje na kanalizacioni sistem tokom kiša i otapanja snega. Dobri su, jer smanjuju i nivo buke za oko 50 dB. Ukoliko ih naprave stručnjaci i ukoliko budu pravilno održavani, zeleni krovovi mogu, čak produžiti vek trajanja krovnog sistema. U zajednicama etažnih vlasnika potrebna je samo bolja organizacija, da se uvede obaveza održavanja krova, kao što je i plaćanje ćišćenja ili održavanja zgrade.

Potrebno je istaći da ova vrsta ozelenjavanja čeka i sve zemlje koje pristupe Evropskoj uniji. Prema EU zakonskim odredbama, vlasnici zgrada će na krovovima morati da postave vrt zbog zbrinjavanja kišnice i vlage.

Za sada je ovo skupa investicija i čini se nerealnom, ali vreme će pokazati koliko je korisna i nadamo se da će zaživeti i kod nas.

Piši!
Širi dalje!
10 komentara
  1. Qutaiba Hammour via Facebook

    like

  2. Jadranka Miovcic-Knezevic via Facebook

    Kod nas ne opstaju ni oni ispred zgrada, ne znam kako ce ovi?

  3. Biljana Savić via Facebook

    ОВО САМ ПРВИ ПУТ ВИДЕЛА У МОНТЕ КАРЛУ, ПРЕ 20-ТАК ГОДИНА И ОДУШЕВИЛА СЕ….ТО СУ ЧИТАВИ ПАРКОВИ НА КРОВУ ЗГРАДА .

  4. Djuka Laklija via Facebook

    ne na krovu nasi krovovi se ne odrzavaju, proknjisnjavaju i bez zelenila.

  5. Mirjana Dimitrijevic via Facebook

    Naravno, zelenilo je uvek dobrodoslo, bar u mom okruzenju.

  6. Dusanka Stosic via Facebook

    slazem se sa Oliverom takve su pojedine komsije

  7. Snezana Jovanovic via Facebook

    To bí zblížilo komšije i oplemenilo sivilo betona još samo da poradimo na svesti pojedinca i cele mase

  8. Miljenko Dereta via Facebook

    Apsolutno! Tako će kada se naše kuće uruše na tom mestu odmah biti parkovi!

  9. Ida Cadjenovic via Facebook

    NASA POSLA …

  10. Olivera Djurdjevic Cavic via Facebook

    Hahahh….Ovo kod nas nece uzeti maha. Komsijama se ne moze izvuci pristanak da se na ravan krov postavi pravi krov da ne prokisnjava onom na zadnjem spratu a kamoli da bi ovo dozvolili…..hahhahah….Ljubomora je cudo :)

Leave a Reply to Snezana Jovanovic via Facebook Otkaži