Menu 

I ove godine, i to po 10. put, na planini Lisina kod Mrkonjić Grada sastaće se na stotine ljubitelja prirode. I sve to samo zbog gljiva i magično lepe prirode.

Lisina je i u bivšoj Jugoslaviji bila poznata kao jedinstven prirodni rezervat. Ne samo što je bogata belogoričnom i crnogoričnom šumom i bujnim izvorima, ona nas svake godine nagradi sa velikim izborom najdivnijih gljiva. Do sada je na ovom području pronađeno 1650 vrsta gljiva, od kojih su mnoge lekovite.

Dani gljiva3U organizaciji mrkonjićkog Udruženja gljivara i ljubitelja prirode ove godine će se Dani gljiva održati po 10. put i to od 27. do 30. septembra. Kako je za LifePress magazin rekao predsednik pomenutog udruženja Boro Marić ove godine su  najavljene grupe gljivara iz Italije (Muđa), Slovenije (Muta), Hrvatske (Umag, Rovinj, Zagreb) i Srbije (Beograd, Kragujevac, Novi Sad) i naravno veliki broj učesnika iz gradova širom BiH.

– S obzirom na ogromno bogatstvo mikroflore na području opštine Mrkonjić Grad ideja vodilja bila je ugostiti i naučiti što više ljudi da prepoznaju različite vrste gljiva, te kroz druženje i razmenu iskustava sklopiti nova poznanstva i povećati procenat ljudi koji razumeju, vole i štite prirodu – istakao je on.

Mnogi ljudi su pozdravili ideju i nastojanja gljivara i svake godine im se pridružuju u sve većem broju željni druženja u prirodi i upoznavanja sa gljivama i plodovima prirode. Roditelji vode decu da ih upoznaju sa ovom lepom planinom, gljivama i da se odmore na čistom vazduhu i nauče nešto o gljivarenju.

Dani gljiva1

Kako nam je rekao Marić, Dani gljiva počinju svečanim otvaranjem manifestacije 27. septembra kada zvanično počinje i likovna kolonija ‘Lisina’ ali i fotosafari.

– 28. septembra je najzanimljiviji program koji privlači najviše učesnika. U 9 časova krećemo od jezera Balkana, 3 kilometra od Mrkonjić Grada, u pravcu sela Šibovi na Lisini. Sakupljamo gljive za izložbu i degustaciju, učimo od iskusnih vodiča, pješačimo edukativnom stazom u budućem Parku prirode Lisina i stižemo u Šibove oko 13 časova. U Šibovima, kod srdačnih domaćina, razvrstavamo i prepoznajemo gljive koje smo sakupili, ručamo, odmaramo se, sviramo i opuštamo do noći. Ko želi, može postaviti šator i na Lisini provesti noć – ispričao je Boro Marić.

Dani gljiva4

Sledeći dan, 29. septembra, u hotelu Balkana oko 12 časova biće otvorena izložba gljiva sakupljenih prethodnog dana. Posetioci će imati priliku da na izloženim stolovima vide oko 300 svežih vrsta gljiva uz koje stoje precizne determinacije sa preporukama o jestivosti vrste.

– Ove godine imamo radionice sa mikroskopiranjem gljiva gde će nekoliko mikologa prbližiti posetiocima onaj nevidljivi svet i tanke razlike koje odvajaju vrstu od vrste, odnosno jestivu od otrovne. Pored ove radionice Radoslav Gašić će održati pokazno predavanje o morfologiji gljiva. Takođe, biće promovisana jedinstvena monografija o porodici gljiva Amanita, čiji je autor Nebojša Lukić, predsednik gljivarskog društva Šumadija iz Kragujevca – dodao je Marić.

Nakon zvaničnog programa sledi onaj, za sve kulinare omiljeni deo – degustacija jela od gljiva.

Izložba ostaje otvorena i 30. septembra za posete zainteresovanih prirodnjaka, učenika i studenata, koji nisu bili u mogućnosti da odvoje vikend za ovo druženje u prirodi.

Jela od gljiva

Dani gljiva5Deo prikupljenih gljiva učesnici manifestacije daju kuvarima hotela Balkana i oni spremaju raznovrsna jela. Uglavnom se upotrebi više od 50 vrsta gljiva za pripremu gulaša, čorbi i drugih jela.

Kako doći? Kako se priključiti?

Mrkonjić Grad se nalazi oko 50km jugozapadno od Banjaluke uz magistralni put Sarajevo-Bihać. Participacija se ne naplaćuje, a broj učesnika nije ograničen.

– Učesnici trebaju poneti sa sobom samo dobro raspoloženje i pletenu korpu, neka pozovu prijatelje, povedu decu i miroljubive pse. Prikladno se trebaju obući i onda mogu uživati u očuvanoj prirodi planine Lisine i druženju sa prijateljima prirode iz celog sveta – dodao je Boro Marić.

O Danima gljiva možete pronaći više na sajtu www.gljive.com, kao i na Facebook grupi Dani gljiva. A pre nego se pridružite ekipi na Lisini pročitajte i Zašto je tako važno da gljive uvrstite u svoj meni?

Autori fotografija Hare i Dejo, fotografija.ba; za Udruženje gljivara i ljubitelja prirode Mrkonjić Grad
Piši!
Širi dalje!
9 komentara
  1. Dusko Macak Damnjanovic

    JOS KAD SE SPREMI RUCAK IZVRSNO

  2. Danijela Janicijevic

    koliki vrganj…strava…

  3. Dragoljub Maricic

    pa ima par pecuraka koje sam ruckao ali vrganj je vrh

  4. Ivan Stricevic

    Ja sam ih našao prošlu subotu i popapao :D a i ovaj vikend u lov :D

  5. Mila Milosav Rajic

    znaci poceli vrganji..

  6. Selenium Tester

    Brko, majstore.

  7. Troko

    Sve je lijepo i fino, jedino su mi uznemirujuće fotke ubranih gljiva. Pitate se zašto !!!! Posttoji li iko u tom udruženju ili u tom nekom organizacijskom odboru, da prije no što krenu u branje njima poznatih vrsta i šutanje otrovnih, nejestivih i njima nepoznatih vrsta
    , upozori i skrene pažnju da se glive ne ćupaju sa micelijem i zemljom, nego se nožićem odrežu odvoje od zemlje, Da su i one koje nisu jestive veoma bitne za eko sustav i održavanje ravnoteže, te rast i onih jestivih. (Jedino prihvatam branje nekoliko primjeraka sa zemljom i travom u svrhu izložbe i prezentiranja cijele gljive.) Jeza me obuzme kada vidim kako se berači odnose prema gljivama, uskoro nećemo imati niti vidjeti, a kamo li brati gljive. Ne ružim samo upozoravam.

    • Suorganizator

      Troko kako možeš da posumnjaš da u zaštićenom području može da se radi bilo šta i da organizator ne zna šta radi? Kakvo šutanje gljiva? Sve ubrane gljive su namjenjene za izložbu i zato se sakupljaju sa svim dijelovima da bi se mogli edukovati ljudi. Ako zelenu pupavku ubereš nožićem i ostaviš vrećicu u zemlji, ostavićeš opredjeljujući faktor i otrovaćeš se. I da znas, sve tvrđe gljive, kao što su vrganji beru se laganim uvrtanjem i bez noža. Samo mekše gljive se odvajaju nožem što niže uz bazalni micelij jer će vam se smrčak sav smrskati ako ga pokušate uvrnuti. Posjeti Dane gljiva pa nakon toga komentariši.

Leave a Reply to Danijela Janicijevic Otkaži

Zdravlje

Šargarepa je povrće za koje svi znamo koliko je zdravo i koliko lekovitih svojstava ima. Ako se još uvek dvoumite, evo nekoliko, više nego dobrih razloga zašto bi trebalo jesti što više...