Menu 

Kažu da svaki sat vremena provedenih pred TV-om skraćuje život. Otkrivamo zašto to gledanje TV-a nije dobro za nas, kako utiče na zdravlje i kako da to kontrolišemo.

Najpre ćemo vas zamoliti da uradite jednu sitnicu. Izračunajte koliko vremena dnevno (zadužite nekoga da prati vaše aktivnosti celi dan) provedete pred TV-om, ali i gledajući video snimke putem računara, laptopa ili smartfona. Onda se zapitajte kako ste mogli to vreme kvalitetnije iskoristiti.

I ljudi na Blakanu, kao i Amerikanci, gledaju TV, prosečno, 5 sati dnevno. Neki ljudi imaju i po dva ili tri TV-a u kući. Ništa to ne bi bilo strašno da se vreme iskorištava kvalitetno – na izlete, u šumi, u druženju, upoznavanju prirode, šetnji, učenju novih i zanimljivih stvari, kuvanju novih jela, čitanju, istraživanju, razgovoru sa bližnjima i, što da ne, grljenju i maženju. (Naime, neka istraživanja pokazuju da se parovi najčešće udaljuju jedni od drugih upravo zbog TV-a). Nekada nas je ognjište spajalo, a danas se okupljamo ispred televizora. Tužno, zar ne? Zar ne poželite ponekad da odete negde, naložite vatru okupite se oko nje i ispričate siti? A ko kaže da ne možete, već večeras!

Deca su više ugrožena

Iako deca provode, prosečno 900 sati u školi, više informacija dobiju od TV-a. Mali Amerikanci, recimo, gledaju TV 1200 sati svake godine, a zamislite samo kolika količina nasilja u to stane i reklama koje bombarduju njihovu još nerazvijenu svest. Danas smo dobili generaciju koja najradije svoju decu vaspitava pred TV-om. Da ne bi “gubili vreme” na smirivanje deteta, razgovor i igru oni ga postave ispred “kutije” i dete je mirno. A u većini slučajeva i ne obraćaju pažnju šta to dete gleda. Ne ustručavajte se sledeći put da detetu ograničite sate provedene pred TV-om, računarom, na društvenim mrežama.

A kako to utiče i na naše fizičko zdravlje?

Ljudi koji mnogo vremena provode pred malim ekranima obično malo vežbaju, tromiji su, previše sede, pokvareno im je držanje, imaju izražene bolove u leđima, pretrpavaju se nezdravim grickalicama, … Ljudi obično izgladne pred TV-om i onda se natrpavaju nezdravom hranom, sve to utiče na nivo šećera u krvi, na ubrzano debljanje, posebno zbog “brze hrane”.

Šta se događa sa mozgom?

U neurobiologiji postoji pojam, koji se zove plastičnost mozga (neuroplastika). Reč je o sposobnosti mozga da se prilagođava okruženju. Neuroni u našem mozgu stalno rade na tome da obezbede to prilagođavanje.

One dobre strane mogle bi biti vremenom gurnute u stranu ako smo često izloženi (kao što je to slučaj sa TV-om) posmatranju alkoholizma, ubistava, kriminala, laži, kockanja, …

Da li će se to zaista i dogoditi, da li je moguće da “mala-velika kutija” zaista preuzme naš mozak? Da li ste spremni da rizikujete? Isključite TV, pokupite porodicu i pravac u prirodu.

Pročitajte i Kako se u modernom svetu zaštititi od nevidljivih trovača zdravlja.

Piši!
Širi dalje!

Napišite komentar

Zdravlje

26

Ako ste misli da je proleće to koje ima najviše razloga da se hvali svojim namirnicama prepunih vitamina i hranjivih materija, odgovorno tvrdimo da jesen takođe ima . Predstavljamo vam jesenje super zdrave namirnice. Piši!