Menu 

Znamo da hrana koju konzumiramo utiče na naš organizam. Ali da li ste znali da neke namirnice imaju izuzetno negativan uticaj na naše kognitivne sposobnosti? Donosimo vam 10 glavnih krivaca za loš rad našega mozga. Nutricionisti preporčuju da se konzumacija ovi namirnica svede na minimum.

1. Šećer i šećerni proizvodi

hranaIzvor: http://chachabowman.wordpress.com

Osim što su loši za liniju, dugotrajno konzumiranje šećera može da stvori i brojne neurološke probleme i negativno utiče na pamćenje, pa samim tim negativno utiče i na učenje. Stoga izbegavajte šećer, peciva, fruktozu, zaslađena pića i sl.

2. Alkohol

hranaizvor: http://www.healthytravelblog.com

Alkohol ne samo da oštećuje jetru na duže staze nego i izaziva efekat  „magle u glavi“. Naime, ovaj izraz se odnosi na osećanje mentalne konfuzije, kada se npr. ne možete setiti imena uobičajenih stvari ili niste sigurni da li se nešto stvarno dogodilo ili ste samo sanjali. Ovo se dešava prilikom konzumacije velike količine alkohola koja remeti ravnotežu hemijskih supstanci u mozgu. Srećom, ovi simptomi su reverzibilni i nestaju ukolko prestanete sa konzumacijom alkohola

3. Brza hrana

hrana

Prečesta konzumacija brze hrane se sve češće povezuje i sa pojavom simptoma depresije i anksioznosti. Ova hrana sadrži i visoki procenat masti koja može izazvati simptome slične apstinencijskoj krizi nakon što je prestanete konzumirati. Masti takođe smanjuju i nivo dopamina, koji je zadužen za kognitivne funkcije, memoriju, osećaj sreće, motivaciju, budnost.

4. Pržena hrana

hranaizvor: http://food52.com

Ova hrana je prerađena i sadrži boje, aditive, veštačke arome i druge hemikalije  koje mogu da utiču na naše kognitivno funkcionisanje tako što izazivaju hiperaktivnost. Pržena i prerađena hrana polako ali sigurno uništava nervne ćelije u mozgu. Prženje na suncokretovom ulju se smatra posebno štetnim.

5.  Delimično obrađena ili prerađena hrana

hranaizvor: http://www.fdbusiness.com

Baš kao i pržena hrana, prerađene namirnice ili delimično gotova jela takođe utičnu na centralni nervni sistem, te povećavaju rizik od razvoja degenerativnih obolenja mozga kao što je npr. alchajmerova bolest.

6. Vrlo slana hrana

hranaizvor: http://tellallthecats.blog.com

Namirnice i jela koja sadrže visok postotak natrijum-hlorida (kuhinjske soli) mogu, pored kardiovaskularnih obolenja, doprineti i smanjenju vaše inteligencije. Interesantna je činjenica da slana hrana, baš kao nikotin i druge psihoaktivne supstance, izaziva apstinencijsku krizu ukoliko se naglo prestane sa njenom konzumacijom.

7. Žitarice

hranaizvor: http://www.mestieredimamma.it

Ukoliko se ne radi o integralnim žitaricama, koje su bogate vlaknima i zdrave za naš organizam, konzumiranje žitarica, zbog velikog udela ugljikohidrata, takođe utiče negativno na arterijsko starenje, a samim tim i brže propadenje našeg mozga i kognitivnih sposobnosti (Utiču li ugljikohidrati na pojavu alchajmerove bolesti). Dakle, konzumirajte samo integralne žitarice.

8. Obrađeni proteini

hranaizvor: http://www.webmd.com

Proteini su vrlo važni za pravilno funkcionisanje našeg tela. Ipak,  konzumacija obrađenih proteina (viršle, salame, kobasice i sl.) donose više štete nego koristi. Za razliku od prirodnih proteina (riba, mleko, koštunjičavi plodovi, semenke i sl.) koji pomažu telu u očuvanju nervnog sistema, obrađeni proteini čine upravo suprotno – oštećuju ga.

9. Veštački zaslađivači

hrana

izvor: http://www.drfranklipman.com

Sadrže manje kalorija, pa lako posežemo za njima kada želimo izgubiti kilograme, ali oprez! Ukoliko se koriste duže vreme u velikim količinama, veštački zaslađivači mogu izazvati oštećenje mozga i smanjenje kognitivnog kapaciteta.

10. Nikotin

hranaizvor: http://www.olegun.com

Iako nije prehrambeni proizvod, stavili smo i nikotin na ovu našu listu. Zašto? Pa želimo još jednom da istaknemo kakvu pošast izaziva u organizmu. Naime, on posebno utiče na protok krvi kroz mozak, a samim tim smanjuje opskrbu ovog organa kiseonikom i glukozom. Pored ostalih štetnih dejstava (rak, loš zadah, prerano starenje itd.) on utiče i na lošiju proizvodnju i funkciju neurotransmitera.

 

 

 

Piši!
Širi dalje!

Napišite komentar