Menu 

Kažu da svaki sat vremena provedenih pred TV-om skraćuje život. Otkrivamo zašto to gledanje TV-a nije dobro za nas, kako utiče na zdravlje i kako da to kontrolišemo.

Najpre ćemo vas zamoliti da uradite jednu sitnicu. Izračunajte koliko vremena dnevno (zadužite nekoga da prati vaše aktivnosti celi dan) provedete pred TV-om, ali i gledajući video snimke putem računara, laptopa ili smartfona. Onda se zapitajte kako ste mogli to vreme kvalitetnije iskoristiti.

I ljudi na Blakanu, kao i Amerikanci, gledaju TV, prosečno, 5 sati dnevno. Neki ljudi imaju i po dva ili tri TV-a u kući. Ništa to ne bi bilo strašno da se vreme iskorištava kvalitetno – na izlete, u šumi, u druženju, upoznavanju prirode, šetnji, učenju novih i zanimljivih stvari, kuvanju novih jela, čitanju, istraživanju, razgovoru sa bližnjima i, što da ne, grljenju i maženju. (Naime, neka istraživanja pokazuju da se parovi najčešće udaljuju jedni od drugih upravo zbog TV-a). Nekada nas je ognjište spajalo, a danas se okupljamo ispred televizora. Tužno, zar ne? Zar ne poželite ponekad da odete negde, naložite vatru okupite se oko nje i ispričate siti? A ko kaže da ne možete, već večeras!

Deca su više ugrožena

Iako deca provode, prosečno 900 sati u školi, više informacija dobiju od TV-a. Mali Amerikanci, recimo, gledaju TV 1200 sati svake godine, a zamislite samo kolika količina nasilja u to stane i reklama koje bombarduju njihovu još nerazvijenu svest. Danas smo dobili generaciju koja najradije svoju decu vaspitava pred TV-om. Da ne bi “gubili vreme” na smirivanje deteta, razgovor i igru oni ga postave ispred “kutije” i dete je mirno. A u većini slučajeva i ne obraćaju pažnju šta to dete gleda. Ne ustručavajte se sledeći put da detetu ograničite sate provedene pred TV-om, računarom, na društvenim mrežama.

A kako to utiče i na naše fizičko zdravlje?

Ljudi koji mnogo vremena provode pred malim ekranima obično malo vežbaju, tromiji su, previše sede, pokvareno im je držanje, imaju izražene bolove u leđima, pretrpavaju se nezdravim grickalicama, … Ljudi obično izgladne pred TV-om i onda se natrpavaju nezdravom hranom, sve to utiče na nivo šećera u krvi, na ubrzano debljanje, posebno zbog “brze hrane”.

Šta se događa sa mozgom?

U neurobiologiji postoji pojam, koji se zove plastičnost mozga (neuroplastika). Reč je o sposobnosti mozga da se prilagođava okruženju. Neuroni u našem mozgu stalno rade na tome da obezbede to prilagođavanje.

One dobre strane mogle bi biti vremenom gurnute u stranu ako smo često izloženi (kao što je to slučaj sa TV-om) posmatranju alkoholizma, ubistava, kriminala, laži, kockanja, …

Da li će se to zaista i dogoditi, da li je moguće da “mala-velika kutija” zaista preuzme naš mozak? Da li ste spremni da rizikujete? Isključite TV, pokupite porodicu i pravac u prirodu.

Pročitajte i Kako se u modernom svetu zaštititi od nevidljivih trovača zdravlja.

Piši!
Širi dalje!

Napišite komentar

Zdravlje

Ljudi koji imaju problema sa alergijama obično u ovo doba godina osećaju ogroman pritisak u sinusima usled zapušenja i povećane sekrecije. Ako ste jedna od tih osoba obavezno pročitajte kako vam opuštajuća kupka...